Mutna voda

Iz slavine može osim pitke vode poteći mutna, smeđa voda. O uzrocima smeđe vode, pune pijeska i zrnaca već smo pisali, stoga u ovome članku možete čitati o razlozima mutne vode.

S vremena na vrijeme iz vaše vodovodne cijevi izlazi voda koja u čaši  izgleda mutna; bolje rečeno mliječna. Nakon nekoliko sekundi kao čudom vaša se voda razbistri! Zamućenje može biti uzrokovano većim pritiskom vode koje se nalazi u cijevima od onog u čaši, no vjerojatnije se ovo događa zbog sitnih mjehurića zraka u vodi. Kao i svaki mjehurić, zrak se diže prema površini vode i odlazi u zraku iznad nje, te voda postaje prozirnom. Mutna voda, također poznata kao bijela voda, koja je uzrokovana mjehurićima zraka u vodi, je potpuno bezopasna.

Ova se pojava obično događa kada je jako hladno, jer se topljivost zraka u vodi povećava kako se povećava pritisak vode i / ili smanjuje temperatura vode. Hladna voda ima više zraka nego topla voda. Zimi, voda putuje iz spremnika koji je vrlo hladan i zagrijava  se   putem do vaše slavine. Dio zraka koji je prisutan u vodi više nije topiv, te izlazi iz otopine.

Također, i tlak vode ima veze s tim. Voda se u cijevima tlači do određenog stupnja i na taj način (pomoću razlike u tlaku) putuje od vodovoda do vašeg doma. Nakon što voda izađe iz vaše slavine  više nije pod pritiskom, a zrak izlazi iz otopine u obliku mjehurića (slično se događa u gaziranim pićima).  U tom slučaju najbolje je pustiti da voda odstoji u otvorenoj posudi sve dok mjehurići prirodno ne izađu.

 

Pravo na vodu

Voda nije običan komercijalni proizvod, već prije naslijeđe koje treba štititi, braniti i tretirati na odgovarajući način. Ona je više od komercijalnoga proizvoda: nabavlja se, tretira, “pakira” u cjevovode, transportira i prodaje, a odnosi između dobavljača i potrošača reguliraju se zakonom. Još 1968. godine u Europi je ukazana važnost prava na vodu  Europskom poveljom o vodi u Strassbourgu.

U studenome 2016. godine Slovenija je donijela povijesnu odluku; prva u Europskoj uniji upisala je u svoj Ustav da je temeljno ljudsko pravo svakog građanina – pravo na vodu za piće jer kako kaže točka X. Europske povelje o vodi: VODA JE OPĆE NASLJEDNO DOBRO, ČIJU VRIJEDNOST MORAJU SVI POZNAVATI. ZADATAK JE SVAKOG DA S NJOM GOSPODARI I DA JE BRIŽLJIVO KORISTI. 

Kišnica – piti ili ne piti

Jeste li se ikada zapitali možete li piti kišnicu? Ne biste li mogli uzeti čašu i napuniti je kišnicom koju ćete  ispiti?

Po definiciji kiša je “voda koja se kondenzira iz vodene pare u atmosferi i pada na zemlju. ” Ovu pojavu možemo često vidjeti. Naravno da ako živite u području na kojem su padaline česte češće ćete ih i vidjeti. Prije nego što kiša padne na zemlju ona prolazi kroz zrak te tada može primiti tvari koje su prisutne u njemu ili tvari koje se nalaze u našoj blizini. O kojim je tvarima zapravo riječ?

Continue reading “Kišnica – piti ili ne piti”

Voda, rijeka i planina

Voda vas može osvježiti, ozdraviti, preporoditi i nadahnuti kao u primjeru američkog spisatelja Wallacea Stegnera (1909.-1993.) koji je prepoznao važnost i ljepotu prirode, planine i rijeke te je opisao u svome romanu The Big Rock Candy Mountain.

”Predao sam svoje srce planinama u trenutku kad sam stajao pokraj ove rijeke što se rasprsnula po mome licu  i gledajući njenu grmljavinsku preobrazbu  u pjenu, glatkog zelenog stakla nad potopljenim stijenama što se razlilo i iznova pjenilo. Bio sam fasciniran kako je odlazila, a još je uvijek tu; njezina rika protresala je zemlju i mene.”  Wallace Stegner

 

Sastav vode i utjecaj pojedinih elemenata na vaše zdravlje

Sastav vode utječe na vaše zdravlje, o njemu ovisi i koju ćete vrstu piti, mineralnu, izvorsku ili stolnu vodu. Raznovrsni su elementi i minerali prisutni u vodi

Kvalitetna voda sastoji se od uravnoteženog sastava minerala i elemenata u tragovima.
KALIJ (K+)

  • regulira rad mišića i živčanog sustava
  • aktivira enzime u stanicama

Nedostatak kalija uzrokuje:

  • slabost mišića
  • smanjuje krvni tlak
  • izaziva smetnje u radu srca
  • uzrokuje gubitak apetita

Preporučena dnevna količina kalija do 3 do 4 g. Continue reading “Sastav vode i utjecaj pojedinih elemenata na vaše zdravlje”

Izvorska i mineralna voda

U prethodnoj ste objavi čitali o tome koju, kada i koliko vode piti, a koje su razlike između vrsta voda pročitajte u daljnjem tekstu.

Gdje izvire voda?
Voda izvire iz dubine zemlje iz prirodnih izvora ili se crpi iz vodenih bušotina. Ti izvori toliko su duboko u zemlji da su zaštićeni od zagađivanja i bilo kakvog direktnog utjecaja sa zemljine površine. Zato je voda koja izvire iz zemlje vrlo čista i često ljekovita jer sadrži minerale, elemente u tragovima i druge sastojke uzete iz dubine zemlje.
Voda na zemlji je u stalnom kruženju.

Što je mineralna, što izvorska, a što stolna voda?
Mineralna voda nastaje u ciklusu kruženja vode na zemlji. Mineralna voda koju danas pijemo je u stvari oborinska voda koja je stotinama tisuća godina unazad prodrla u zemlju. Tijekom prodiranja pročišćavala se prolaskom kroz slojeve zemlje i istovremeno se obogaćivala mineralima, elementima u tragovima i ugljičnim dioksidom iz dolomita karbonatnog podrijetla.

Continue reading “Izvorska i mineralna voda”

Kada, koja i koliko vode?

Od svog rođenja čovjek ima potrebu za vodom.

No, kada, koju i koliko vode trebate konzumirati?

Ovisi ponjaprije o vašoj dobi, odnosno o udijelu vode u vašem organizmu.

Tijelo odraslog čovjeka sastoji se od 60% vode.

Tijelo bebe sastoji se od 80% vode.

Tijelo starca sastoji se od 50% vode.

Pojačana potreba ljudskog organizma za vodom izražena je u pojedinim, specifičnim periodima života: Continue reading “Kada, koja i koliko vode?”

Mali pojmovnik

Najčešće korišteni pojmovi u vezi s vodom jesu:

Kalcij (calcium) – otopljen u vodi, kalcij je faktor koji uzrokuje nastanak kamenca, a može pomoći pri otkrivanju tvrde vode.
Kloridi (chlorides) – velike količine klorida mogu uzrokovati korozivne probleme koje je u većini slučajeva moguće riješiti.
Kloramin (chloramine) – kombinacija klora i amonijaka koji služi za dezinfikaciju vode.
Deionizacija (deionisation) – dvofazan proces izmjene iona za odstranjivanje svih ioniziranih minerala i soli iz otopine. U prvoj fazi pozitivno nabijeni ioni odstranjeni su od strane kationski nabijene smjese u zamjenu za kemijski ekvivalent hidrogenih iona. U drugoj fazi negativno nabijeni ioni odstranjeni su od strane anionski nabijene smjese u zamjenu za kemijski ekvivalent hidroksidnih iona. Molekule vode formiraju se kada se hidrogenski  i hidroksidni ioni u ovom procesu spoje. Ovaj pojam, DI, se često koristi i kao pojam demineralizacije.

Continue reading “Mali pojmovnik”

Tvrdoća vode

Ukupnu tvrdoću vode sačinjavaju sve kalcijeve i magnezijeve soli sadržane u vodi, tj. ne samo one koje su vezane na ugljičnu kiselinu u obliku bikarbonata već i one koje su vezane na sumpornu, solnu, dušičnu i silicijsku kiselinu.

Tvrdoća vode može se izraziti na više načina, a s ciljem mjerenja i uspoređivanja voda različitih tvrdoća često se koriste stupnjevi tvrdoće (njemački, francuski i engleski). Kod nas je najzastupljeniji njemački stupanj (ーnj) koji se definira kao ona tvrdoća vode koja u jednoj litri ima otopljeno 10 mg CaO. Od 1.1.1978. god. tvrdoća vode se iskazuje jedinicom mmol/l. Ekvivalentna težina (Et) nekog kemijskog elementa ili spoja je molarna masa podijeljena s brojem aktivnih valencija.

Continue reading “Tvrdoća vode”